Porporela

Značajnu ulogu u obrani grada s mora, kao nadopuna obrane sustavom utvrda, čini porporela. To je nasip kamenih gromada u moru, udaljen od obale, koji se protezao duž cijelog poteza jugozapadne/zapadne obale, prekinut zbog ulaza u luku a nasuta je i na sam ulaz sa sjeverne strane kao lukobran. Prvenstveno kao sredstvo odbrane od brodova, koji bi se na porporelu nasukavali, na ulazu u luku je služila i kao lukobran – zaštita od valova i vjetra. U vrijeme mletačke vladavine, brodovi koji su uplovljavali u zadarsku luku su kao “prirez” morali istovariti po četiri golema kamena za porporelu a tadašnji namjesnik je strogo zabranio vađenje prstaca iz kamenja porporele. Sjeverna porporela je bila lancem povezana za Lančana vrata te na taj način dodatno doprinijela sigurnosti gradske luke.

G – FORTE

Polovicom 16. stoljeća na području nekadašnje Varoši Sv. Martina, nastaje najveća zadarska utvrda s golemim tenaljama (“klještima”). Obzirom na brzinu gradnje I veličinu, postaje primjerom za gradnju još nekih mletačkih utvrda. Veliki prostor omeđen dvama kanalima sadržavao je vojarnu, cisternu I barutanu, a danas se na toj utvrdi nalazi najveći zadarski perivoj – Perivoj Vladimira Nazora.
1968. godine je proglašen spomenikom prirode.
Utvrdu je projektirao I sagradio mletački vojskovođa Sforza Pallavicino

G1 – Rogač

Poznata je od pradavnih vremena, a cijenjena je zbog svojih plodova. Poznata je još i pod nazivom “Kruh svetog Ivana”, jer se po predaji Ivan Krstitelj njom hranio dok je živio u divljini . Od njega se rade mnoge mediteranske poslastice i kolači te posebno cijenjen liker Rogačica. Zbog svojih ljekovitih svojstava je važan dio tradicionalne „kućne“ medicine u Dalmaciji.
Dilatacija G
Kat: prizemlje
Stan: G1
Površina: 169,11 m2
Sobnost: 2

G2 – Laurus

Laurus/Laurus nobilis (lovor). Lovor je od antike bio vrlo cijenjen kao sveto drvo čije su se grančice darivale pobjednicima i pjesnicima kao znak najveće počasti i slave.. Osim što su listovi lovora neizostavan začin u mediteranskoj kuhinji, lovor i proizvodi od njega se smatraju ljekovitima.
Dilatacija G
Kat: prizemlje
Stan: G2
Površina: 110,01 m2
Sobnost: 2

G3 – Borgo

Naziv borgo (tal.) je stavljen kao trag na danas nepostojeću Varoš Sv Martina, iz koje je stanovništvo preseljeno u tadašnji predio zvan Babe, danas poznat kao Varoš. Poznati kao vinogradari, maslinari i uzgajivači konja, stanovnici tadašnje varoši su osim štovanja Sv Martina gajili poseban odnos prema Bogorodici, kojoj su se utjecali u crkvici Sv Mateja, a na području današnje Gimnazije Vladimira Nazora se nalazila crkvica Sv Križa i samostan Sv Marije (područje zvano Melta).
Dilatacija: G
Kat: priz./nivo trga
Stan: G3
Površina: 130,22 m2
Sobnost: 2

G4 – Olea

Olea (lat. – maslina) – Stanovnici Varoši, koja se protezala sve do današnje Relje, bili su poput ostalih naroda na Mediteranu – maslinari i vinogradari. Te dvije vrste su do danas značajne za ovo podneblje, bez vrijednog maslinovog ulja gotovo da nema obroka.
Dilatacija G
Kat: priz./nivo trga
Stan: G4
Površina: 132,68 m2
Sobnost: 2

G5 – Tenaglia

Tenaglia (tal. za kliješta) govori o konstrukciji same utvrde, koja s dvije strane djelomično zatvara brisani prostor i ulaz u utvrdu, poput kliješta. Iako je slična intervencija urađena na utvrdi Sv Nikole ispred Šibenika (isti autor), zbog impresivne veličine tenalje utvrde Forte, zadarska izvedba kasnije služi kao primjer za još neke mletačke utvrde.
Dilatacija G
Kat: 1
Stan: G5
Površina: 143,28 m2
Sobnost: 3

G6 – Rožoljo

Rožoljo (ružino ulje) je piće koje je dalo pečat stilu cijelog jednog vremena i svijeta, zahvaljujući kojemu su Dalmacija i posebno Zadar postali poznati po Maraskinu. U novinama iz 1900. objavljen je članak iz kojeg doznajemo da „maraskino ulazi u Windsorski dvorac i prodire u sultanovu palaču kuca na vrata Petersburga i na vrata egipatske Potkraljeve palače. U „Tisuću i jednoj noći“ čitamo da su maraskino koristile i sultanije; „…on ne mijenja nježne usne; naprotiv, njegova ugodna esencija širi se ustima bolje od bilo kojeg drugog preparata od metvice i divno ih zamiriše.“
Dilatacija G
Kat: 1
Stan: G6
Površina: 134,89 m2
Sobnost: 2

G7 – Mezzaluna

„Ni novi bedemi, ni novi bastioni još nisu bili dovoljno jamstvo za sigurnost grada. U doba Kandijskog rata (1645 – 1669), ispred utvrde Forte podignuta je peterokutna utvrda Mezzaluna (Polumjesec) s plitkim jarkom što se spuštao prema Ravnicama, a između Mezzalune i utvrde Forte prokopan je kanal u koji je pušteno more.“ Abdulah Seferović
Dilatacija G
Kat: nadgradnja
Stan: G7
Površina: 206.70 m2
Sobnost: 3

F – PONTON

U vrijeme renesansne izgradnje zadarskih utvrda, donesena je odluka da se izgradi novi bastion, koji je zaklonio dotadašnji antički ulaz u grad. Tada nastaje novi glavni ulaz u grad i nova vrata, danas poznata kao Vrata od Foše, koja su nakon izgradnje bila naveliko poznata zbog svoje raskošnosti. Danas se na njemu nalazi Perivoj Kraljice Jelene Madijevke, koji je ujedno i prvi gradski perivoj. U doba romantizma perivoj postaje okupljalište u kojem se odvijaju mnoga događanja i biva poznat zbog maurske kavane, kineske pagode, grckog hrama, eksedre, ledane, obeliska i umjetne špilje.

F1 – Fica

Fica (lat./tal. – smokva) Biljka čije kultiviranje počinje daleko prije pšenice i ječma, zapravo, smatra se da je uzgoj smokve čovjek počeo prije više od 12.000 godina. Spominje se u Starom Zavjetu (kao i u Tori), , u Novom Zavjetu se na mnogim mjestima spominje smokva, u Kur’anu se Sura 95 naziva al-Tin (arapski – smokva) i počinje sa stihom o smokvi i maslini. Nezaobilazna poslastica Mediterana, koja se jela svježa, osušena na suncu ili u džemovima, te se koristila u proizvodnji slatkih rakija i likera. Baš kao i danas.
Dilatacija F
Kat: prizemlje
Stan: F1
Površina: 107,84 m2
Sobnost: 2

F2 – Oleander

Oleander se može naći posvuda na Mediteranu i vrlo je često u Zadru uzgajan kao ukrasni grm lijepih cjetova. Na području bastiona Ponton nakon demilitarizacije grada nastaje pravi botanički vrt (danas Perivoj Kraljice Jelene Madijevke). U perivoju, na vrhu njegovog umjetnog brežuljka se nalazila prava kineska pagoda, izgrađen je i mali Venerin hram, umjetna špilja, eksedra, moglo se naručiti tad vrlo novo i senzacionalno piće od „arapske leće“ (kava) i šerbet koji se spravljao s ledom s Velebita.
Dilatacija F
Kat: prizemlje
Stan: F2
Površina: 103,05 m2
Sobnost: 2

F3 – Šimun

Odmah iza bastiona Ponton se nalazi mjesto hodočašća, crkva Sv Šimuna Bogoprimatelja u kojoj se čuvaju relikvije tj. posmrtni ostaci tog sveca.. Kao zavjetni dar Sv Šimunu, kraljica Elizabeta Kotromanić naručuje poseban sarkofag kod majstora Franje Iz Milana, kovčeg iznimne umjetničke vrijednosti koji vjerojatno najbolje govori o sjaju, moći i civiliziranosti Zadra u doba gotike.
Dilatacija F
Kat: priz./nivo trga
Stan: F3
Površina: 119,35 m2
Sobnost: 2

F4 – Kalelarga

Kalelarga – mitska zadarska ulica, koja je oduvijek bila središnja poveznica Grada, najduža i najstarija (arheološki nalazi potvrđuju postojanje iz vremena Liburna), a danas iako službeno nazvana Široka ulica poznata kao Kalelarga .Zanimljivo je napomenuti da je njen dio koji prolazi današnjom Poljanom Šime Budinića u vrijeme opsada zadarskih zidina bio prekopavan i služio je kao vrt koji bi tada bio jedan od izvora hrane za stanovništvo. Kako legenda kaže: „Ulica starija od Grada“, danas predstavlja mitsko mjesto Zadrana, njihovo šetalište, okupljalište i nezaobilazan dio identiteta grada.
Dilatacija F
Kat: priz./nivo trga
Stan: F4
Površina: 126,76 m2
Sobnost: 2

F5 – Zeus Faber

Zeus faber ili kovač (šampjer) je jedna od najtraženijih vrsta oborite ribe u Jadranu. Postoji mnogo legendi o nastanku imena ove ribe. Jedna od njih glasi da je sv. Petar apostol hvatao ribu, a kako je bio bez ikakvog alata, to je činio rukama. Ribu je uhvatio, a na mjestima gdje ju je dodirnio prstima, ostale su crne mrlje. Odatle je ova riba dobila ime ribe svetog Petra a također i talijaniziranu verziju šanpjer.
Dilatacija F
Kat: 1.
Stan: F5
Površina: 126,70 m2
Sobnost: 2

F6 – Idassa

Idassa se nastavlja na doba antike, u kojem je kopneni ulaz vodio u Idassu (antički naziv za Zadar) u vrijeme vladavine ilirskog plemena Liburna, čija je zemlja Liburnija bila odvojena od Dalmacije (s kojom je često bila u sukobima).
Dilatacija F
Kat: 1
Stan: F6
Površina: 122,40 m2
Sobnost: 2

F7 – Porta Terraferma

Nova Kopnena vrata (dovršena 1543. godine) predstavljaju vrhunsko djelo renesansne arhitekture u Zadru i šire. Danas su poznata i kao Vrata od Foše, a u to vrijeme ih je diljem Europe pratio glas o raskošnosti. Antički ulaz u grad, tj. stari ulaz Porta terraferma je preko poljane vodio izravno na glavnu ulicu znanu kao Kalelarga, koja je još od ilirskog vremena za vladavine Liburna bila žila kucavica grada.
Dilatacija F
Kat: nadgradnja
Stan: F7
Površina: 194,63 m2
Sobnost: 3

E – MORO

Dok je još bio povezan zidinama s Pontonom, na bastionu Moro je stolovao Dalmatinski Sabor – uprava Kraljevine Dalmacije. Tadašnji manjinski Narodnjaci, iako manjina u Dalmatinskom Saboru, na čelu s Mihovilom Pavlinovićem uspijevaju izboriti službenu uporabu hrvatskog jezika u http://lignum.hr/nekretnine/zgrada-e/e1-24/Saboru, sudstvu i državnim uredima. Na istom bastionu nastaje i proizvodni pogon Salghtetti-Drioli, gdje su se proizvodili nadaleko čuveni likeri. Maraschino i zadarski Cherry Brandy su bili neizostavni u salonima i dvorovima diljem Europe, od Rima do Londona, od Arabije do Sankt Petersburga.

E1 – Amarascata

Amarascata je džem od maraške, još jedan od proizvoda koji su svojedobno bili izuzetno traženi u Europi, a vjerujemo da će još jednom doći na stolove europskih Bonkulovića.
Dilatacija E
Kat: prizemlje
Stan: E1
Površina: 116,81 m2
Sobnost: 2

E2 – Ratafia

Najpoznatija zadarska ratafija je bila Morlačka krv/Sangue Morlacco poznata danas kao višnjevača (cherry brandy). (na bastionu Sv Marcele/bastionu Moro nastao proizvodni pogon (Salghetti, Drioli) za likere)
Dilatacija E
Kat: priz. / nivo trga
Stan: E2
Površina: 186,79 m2
Sobnost: 3

E3 – Balzac

Zadarski liker maraskino uživao je u XIX. stoljeću takav svjetski ugled da je o njemu i Zadru pisao čak i besmrtni Honoré de Balzac (1799 – 1850). Godine 1837. boravio je u Milanu i Veneciji. U Milanu je posjećivao literarni salon popularne grofice Clare Maffei (1814 – 1886), prijateljice Cavoura, Mazzinija i Verdija. Ondje je doznao puno toga o Zadru i Dalmaciji, što je kasnije literarno evocirao u ljubavnoj avanturi protagonista romana Put u život (Un début dans la vie).
Priča počinje u Veneciji. Vidno uzbuđen, glavni junak objašnjava okupljenome društvu da se nije stigao nadiviti ljepotama grada u Dalmaciji iz kojega je upravo stigao. Još je pod stresom od onoga što mu se ondje dogodilo, pa se ne može sjetiti kako se taj grad zove. Zna samo da se u njemu proizvodi liker maraskino. „Zadar“, pomaže mu jedan od prisutnih, „c´est sur la côte“ (to je na obali).
Slušajući priču o nevjerojatnim ljubavnim pustolovinama, prijatelji su željeli doznati i druge informacije o Zadru i Dalmaciji. Među ostalim, zanimale su ih potankosti o maraskinu. Balzac, kao uvijek, vješto pripovijeda, ali se na koncu njegova priča o uzgoju maraske i proizvodnji zadarskog likera svodi na to da je u pitanju biljka koja daje „plod maraskina“.
Abdulah Seferović
Dilatacija E
Kat: priz. / nivo trga
Stan: E3
Površina:114,59 m2
Sobnost: 2

E4 – Mihovil

Mihovil Pavlinović, kao predstavnik Narode stranke u Dalmatinskom saboru uspijeva nakon dugotrajne borbe uvesti hrvatski jezik kao službeni.
Dilatacija E
Kat: 1.
Stan: E4
Površina: 95,96 m2
Sobnost: 2

E5 – Jacera

Jacera (ledenica) u Zadru su postojale dvije velike jacere, jedna u bastionu Moro i u bastionu Ponton (koja je očuvana do danas).
Dilatacija E
Kat: 1.
Stan: E5
Površina: 124,69 m2
Sobnost: 2

E6 – Cosmacendi

U zgradi Palače Cosmacendi je stolovao Dalmatinski sabor – uprava tadašnje Kraljevine Dalmacije. U toj zgradi su se dogodile mnoge, za hrvatsko stanovništvo vrlo bitne odluke.
„Kraljevina Dalmacija bila je austrijska krunska zemlja u Habsburškoj Monarhiji i Austro-Ugarskoj. Preustrojem Monarhije 1867. našla se u austrijskom dijelu, odvojena od Hrvatske i Slavonije (tada u ugarskoj polovici). No, Dalmacija je pravno bila sastavni dio Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije koja ju je zato i nosila u svome imenu i grbu. Kraljevina Dalmacija je od 1861. imala svoju vlastitu parlamentarnu skupštinu: Dalmatinski sabor sa sjedištem u Zadru. Nestala je krajem listopada 1918., kada je Hrvatski sabor proglasio nezavisnost Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Rijekom i pristupanje Državi SHS.
Dilatacija E
Kat: nadgradnja
Stan: E6
Površina: 166,89 m2
Sobnost: 3

Zgrada D – Sv Krševan

Sv Krševan (Krizogon) je glavni nebeski zaštitnik Zadra, mučenik i vjeroučitelj druge zaštitnice grada – Sv Stošije (Anastazije). Na tom mjestu danas možemo vidjeti Vrata Sv Krševana, ulaz u grad iz luke, izgrađena u spomen na pobjedu kršćanske flote u čuvenoj pomorskoj bitci kod Lepanta, u kojoj je sudjelovalo sedam zadarskih brodova. Cijela flota se formirala i krenula upravo iz Zadarskog kanala. Druga bočna vrata su ulaz u uvijek bogatu zadarsku tržnicu na koju svakodnevno pristižu svježe namirnice iz zaleđa, s otoka i iz mora.

D1 – Porta Marina

Porta Marina (Morska vrata) su otvorena u sjećanje na pobjedu kršćanske vojske nad turskim snagama u bitci kod Lepanta.
Dilatacija D
Kat: nivo trga
Stan: D1
Površina stana : 177,46 m2
Sve ukupno : 238,60 m2
Sobnost: 3
STANOGRADNJA
GRAĐEVINSKI MATERIJAL
SANITARIJE I KERAMIKA

D3 – Benedikt

Benediktinski samostan Sv. Krševana koji je postojao odmah iza bastiona je ustanova koja je ostavila izuzetno vrijedan trag u povijesti Zadra svojim duhovnim djelovanjem te zalaganjem na područjima obrazovanja i kulture.
Dilatacija D
Kat: 2.
Stan: D3
Sobnost: 3
Površina stana : 190,26 m2
Sve ukupno : 217,67 m2

D4 – Krševan

„Sveti Krševan ( izvorno Krizogon), iznimno je štovan svetac u Katoličkoj crkvi, posebice u našem gradu. On je glavni zaštitnik Zadra, a na njegov blagdan, 24.studenog, slavi se i Dan grada. Kao lik viteza u oklopu na konju nalazi se na grbu i zastavi grada te na više spomenika i građevina u gradu (Kopnena vrata, Morska vrata, Vijećnica…)
Legenda o sv. Krševanu kaže kako je bio akvilejski mučenik iz IV. stoljeća, a istaknuo se u doba Dioklecijanova progonstva beskompromisnom vjerom u Isusa Krista. Predaja ga povezuje sa svetom Stošijom ili Anastazijom mučenicom. Po toj predaji on joj je bio vjeroučitelj. Dok je Stošija bila u tamnici, Krševan ju je svojim pismima tješio i bodrio.
Krševan je i sam bio stavljen na veliku, životnu kušnju. Bio je nagovaran da se odrekne vjere, da apostatira, a ako to učini, ponuđen mu je visoki upravni položaj: prefektura i konzulat Rimske provincije. Krševan je odbio tu laskavu karijeru, ne htjedeći zanijekati sebe i svoju vjeru.
Najvjerojatnije na dan 24. studenoga, Krševan je zbog vjere bio smaknut. Povijesno nije moguće utvrditi koje je godine tijelo sv. Krševana iz Grada, pokraj Akvileje, preneseno u Zadar. Po predaji to se dogodilo 649. godine.“ www.ezadar.hr
Abdulah Seferović
Dilatacija D
Kat: nadgradnja
Stan: D4
Površina: 164,81 m2
Sobnost: 2

Zgrada C

Bastion Kaštel je sjeverozapadni čuvar zadarske luke, ispred kojeg se nalazio kanal. Od Kaštela do porporele (lukobrana) na drugoj strani je bio postavljen lanac koji je bio zaštita od brodova na ulazu u zadarsku luku. U pozadini bastiona se nalazio mletački Kaštel, koji je imao ulogu “utvrde u utvrdi” te koristio kao posljednje utočište u slučaju prodora neprijatelja ali i kao sklonište Mletaka pred buntovnim Zadranima. Rušenjem Kaštela, njegov materijal je iskorišten za gradnju bastiona koji je po njemu dobio ime.  Kanal je kasnije zatrpan, na njemu se nalazi cisterna “3 Bunara”, sačuvan je i Mali Arsenal, kula, barbakan s topovima i nasuprot njega Veliki Arsenal.

C1 – Maraština

Maraština je sorta od koje su stanovnici zadarskog kraja proizvodili čuveno vino – Zadarsku maraštinu. Poznata je i kao Rukatac i Duga bijela malvazija, a u zadarskom zaleđu u vinariji obitelji Škaulj danas nastaje nova priča o maraštini.

C2 – Periska

Periska (lat. Pinna nobilis) je najveća školjka u Jadranskom moru koja se nalazi na jedan metar dubine .

Kat: nivo trga

Stan: C2

Površina: 140,65 m2

Sobnost: 2

C3 – Mali Arsenal

Uloga malog arsenala je bila drugačija od velikog. Ispred njega je bio jarak koji je odvajao Kaštel od prostora ispred njega, a preko mostića se kroz mali arsenal ulazilo u Kaštel koji je često  služio Mlečanima za zaštitu od pobunjenih Zadrana (čuvene zadarske pobune) i kao oružarnica.

Dilatacija C

Kat: 1.

Stan: C3

Površina stana : 156,99 m2

Sve ukupno : 175,65 m2

Sobnost: 3

C4 – Muraj

Muraj od bastiona Kaštel počinju zidine koje građani zovu jednostavno Muraji (tal.muralli) a područje Kaštela je tad bila prva točka na udaru suhog planinskog vjetra – bure. Muraji su zapravo naziv koji obuhvaća i bastione i kortine koji opasuju grad sa sjeverne strane.

Kat: 1.

Stan: C4

Površina: 123,19 m2

Sobnost: 2

C5 – Batarra

Batarra – Odmah u blizini bastiona Kaštel se nalazi danas zaboravljena Dvorana Batarra, nezaobilazno mjesto gostovanja mnogih hrvatskih kazališnih skupina koje nisu bile dobrodošle u tadašnjim kulturnim institucijama. Battara, obitelj tiskara, nakladnika i knjižara iz Zadra. U vlastitoj tiskari (1803–74) objavljivali su djela na hrvatskom, talijanskom i latinskom jeziku.)… Pokreću i tiskaju Zoru dalmatinsku (1844–49), prvi književni časopis na hrvatskom jeziku u Dalmaciji…

Dilatacija C

Kat: 2.

Stan: C5

Površina stana : 156,99 m2

Sve ukupno : 168,99 m2

Sobnost: 3

C6 – Bersa

Bersa- predstavlja jedno od  dva nezaobilazna prezimena u kulturnoj baštini Zadra.

„Braća Bersa, iz dalmatinskog ogranka firentinske obitelji de Medici, ugledna su imena zadarske kulturne i umjetničke prošlosti. Josip (1862 – 1932) je bio književnik i ravnatelj Arheološkog muzeja. Mlađi brat Bruno (1863 – 1932) studirao je kiparstvo u Beču i predavao crtanje na zadarskoj Gimnaziji. Autor je nekoliko vrijednih poprsja. Vladimir (1864 – 1927) je radio kao visoki državni činovnik, ali je poznat i kao skladatelj. Blagoje (1873 – 1934), također skladatelj, bio je najpoznatije ime hrvatske glazbene moderne, autor antologijskih Sunčanih polja. Njegov je i Seh duš dan.“

Abdulah Seferović

Kat: 2.

Stan: C6

Površin stana : 115,61 m2

Sve ukupno : 127,73 m2

Sobnost: 2

C7 – Porporella

Značajnu ulogu u obrani grada s mora, kao nadopuna obrane sustavom utvrda, čini porporela. To je nasip kamenih gromada u moru,  udaljen od obale, koji se protezao duž cijelog poteza jugozapadne/zapadne obale, prekinut zbog ulaza u luku, a nasuta je i na sam ulaz sa sjeverne strane kao lukobran. Prvenstveno  kao sredstvo odbrane od brodova, koji bi se na porporelu nasukavali, na ulazu u luku je služila i kao lukobran – zaštita od valova i vjetra. U vrijeme mletačke vladavine, brodovi koji su uplovljavali u zadarsku luku su kao “prirez” morali istovariti po četiri golema kamena za porporelu, a tadašnji namjesnik je strogo zabranio vađenje prstaca iz kamenja porporele. Sjeverna porporela je bila lancem povezana za Lančana vrata te na taj način dodatno doprinijela sigurnosti gradske luke.

Kat: nadgradnja

Stan: C7

Površina: 217,73 m2

Sobnost: 4

Zgrada B – Sv. Nikola

Bastioni Sv Nikole i Sv Frane su manji bastioni izgrađeni na jugozapadnoj strani a nazvani su  po obližnjim samostanima. Kad je bastion Sv Nikole izgubio svoju obrambenu ulogu, na njemu je podignut mlin-vjetrenjača (“mulin a vento”) a nakon rušenja bastiona, materijal je  nasut u more, čime počinje gradnja Nove Rive – novog zadarskog šetališta i sastajališta na kojem su nicale nove zgrade i palače. Na mjestu bastiona Sv Nikole se danas nalazi palača u kojoj je smješten Županijski dom, dio bedema je očuvan, kao i Prilaz hrvatske čitaonice koji govori o nekadašnjem okupljalištu naprednih Zadrana koji su gajili hrvatsku riječ i književnost. Bastion Sv Frane i danas stoji, kao i crkva i samostan.

B1 – Barkajol

Od 14.st, tj. više od 800 godina traje tradicija zadarskih barkajola, veslača koji u barkama prevoze ljude preko gradske luke i uvale Jazine. Od nekadašnjih 27 „linija“ ostala je ona od Đige do Grada.

Dilatacija B

Kat: nivo trga

Stan: B1

Površina stana : 117,26 m2

Sve ukupno : 152,80 m2

Sobnost: 2

B2 – Armelin

Armelin – autohtona biljna vrsta, marelica ili po još jednom starinskom nazivu – barakokula.

Dilatacija B

Kat: nivo trga

Stan: B2

Površina: 141,90 m2

Sobnost: 2

B3 – Maestral

Maestral  je tipičan ljetni jadranski sjeverozapadni vjetar. Izostaje prije nastupa juga, a ponovo počinje puhati dan nakon kiše. Poznat je od davnina i zbog osvježavajućeg učinka odredio je i način gradnje starih dalmatinskih gradova. U gradovima na obali, ulice se prostiru tako da omogućavaju nesmetano provjetravanje utječući na kvalitetu zraka. Koriste ga i jedriličari, posebno daskaši početnici.

Dilatacija B

Kat: 1.

Stan: B3

Površina: stana : 129,91 m2

Sve ukupno : 152,23 m2

Sobnost: 3

B4 – Pulenat

Pulenat – je tradicionalan naziv za rijetki zapadni vjetar koji ako vas iznenadi na moru zna biti vrlo neugodan jer su naše luke većinom zaštićene od bure i juga.

Dilatacija B

Kat: 1.

Stan: B4

Površina stana : 115,67 m2

Sve ukupno : 131,26 m2

Sobnost: 2

B5 – Riva

Riva – nakon rušenja bastiona Sv.Nikola  njegov kamen je nasut u more čime je započeta gradnja Rive koja je nasipana materijalom od porušenih zidina, otvarajući tako grad prema moru.

Dilatacija B

Kat: 2

Stan: B5

Površina: stana : 129,91 m2

Sve ukupno : 152,05 m2

Sobnost: 3

B6 – Muliment

Muliment govorI o vremenu i sudbini bastiona Sv Nikole nakon što je izgubio svoju obrambenu ulogu. Na samom bastionu je podignuta vjetrenjača-mlin (tal. mulin a vento).

Dilatacija B

Kat: 2.

Stan: B6

Površina stana : 115,67 m2

Sve ukupno : 131,26 m2

Sobnost: 2

B7 – Kondura

Condura/Condura Croatica (penthouse) je najmanji ali najubojitiji  srednjevjekovni brod čiji su ostaci pronađeni u Ninu. U dokumentu cara Konstantina Porfirogeneta „De administrando imperio“ se nalazi  sljedeći citat:

„Krštena Hrvatska postavlja konjaništva do 60 000, a pješadije do 100 000 i sagena do 80 i kondura do 100. Na sagenama imaju po 40, na kondurama po 20, a na manjim kondurama po 10 ljudi.“ 

Dilatacija B

Kat: nadgradnja

Stan: B7

Površina: 200,97 m2

Sobnost: 3

Zgrada A – Citadela

Srednjevjekovna zadarska utvrda Citadela, ojačana barbakanom i topovskim naoružanjem, postaje nedovoljna te Mlečani donose odluku o ojačavanju južnog  dijela obrane grada. Nasipava se i dograđuje dio oko srednjevjekovne Citadele, podižu “iz mora” zidine/kurtine koje preko novih Kopnenih vrata spajaju Citadelu s bastionom Ponton. Citadela na taj način, osim zaštite s morske strane, pruža potporu zaštiti ulaza s kopna. 

A1 – Mendula

Mendula ( badema ) je drvenasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae), jestive jezgre ploda

Kat: priz./nivo trga

Stan: A1

Površina stana : 192,45 m2

Sve ukupno : 235,49 m2

Sobnost: 4

A3 – Fontana Imperiale

Fontana Imperiale / Carska fontana je još jedan renesansni spomenik neprocjenjive vrijednosti. Izgrađena je na izvoru pitke vode, a služila je za opskrbu mletačkih brodova i lokalnog stanovništva.

Kat: 1.

Stan: A3

Površina: 140,60 m2

Sobnost: 3

A4 – Fortunal

Fortunal je jako i dugotrajno nevrijeme na moru, praćeno jakim vjetrom i valovima. Jugoistočne utvrde su se nagledale mnogih fortunala s juga a Foša je mnogima pružila zaklon i utočište od sila prirode. Jedan brod se tako sklonio od fortunala u Zadar i tako za sobom ostavio tijelo znamenitog zadarskog zaštitnika – Sv Šimuna.

Kat: 1.

Stan: A4

Površina stana : 117,96 m2

Sve ukupno : 132,66 m2

Sobnost:2

A5 – Kortina

Kortina kao nastavak na vizuru Citadele (kortina je dio između 2 bastiona, dolazi od riječi „cortina“ – zavjesa), dug bedem koji se spušta u more i povezuje bastione.

Kat: 2.

Stan: A5

Površina: 140,56 m2

Sobnost: 3

A6 – Foša

Foša (tal. fossa) je dio nekadašnjeg obrambenog kanala preko kojeg je vodio most na kamenim stupovima, od Carinskih vrata (danas dio restauranta „Foša“) do monumentalnih renesansnih vrata danas poznatih kao Kopnena vrata ili Vrata od Foše. U vrijeme kad su izgrađena, o njihovoj ljepoti i monumentalnosti se govorilo diljem Europe. Današnja Foša je najljepša gradska lučica i definitivno jedan od najromantičnijih renesansnih prostora očuvanih na Mediteranu.

Kat: 2.

Stan: A6

Površina stana :117,96 m2

Sve ukupno : 132,65 m2

Sobnost: 2

A7 – Barbakan

Barbakan (penthouse) od arapskog barbak-kaneh (galerija za zaštitu bedema), je naziv isprva korišten za potporni zid bedema tvrđave. Kasnije barbakan označava samostalnu kulu ili utvrđenje za odbranu mosta, ulaza u grad i slično. Poslije pojave vatrenog oružja u 15. stoljeću barbakan postaje samostalni bedem koji štiti kurtinu. S time je data osnova fortifikacijskoj trasi.

Kat: nadgradnja

Stan: A7

Površina: 157,51 m2

Sobnost: 4